Udruženje veterinara Velike Britanije pokreće kampanju #breedtobreathe kako bi upozorili na ozbiljne zdravstvene probleme kojima su sklone pasmine poput mopsa i buldoga.
Veterinari potiču ljubitelje pasa da dobro promisle prije kupnje pasmina sa skraćenim, tupastim njuškama, kao što su mops ili francuski buldog, nakon što su uvidjeli kako su mnogi koji žele biti vlasnici tih pasa bili neupućeni u moguće zdravstvene probleme takvih vrsta.
Prema podacima iz kluba uzgajivača, registracije brahicefaličnih vrsta s kratkim, tupim njuškama jako su porasle zadnjih godina. Dok su u 2007. bila registrirana samo 692 francuska buldoga, u 2016. bilo ih je registrirano čak 21.470.
Određene varijacije u DNA kod pasa povezane su s kratkom lubanjom. Bebasta lica tih vrsta s velikim, okruglim, široko postavljenim očima i tupim nosovima glavni su razlozi zašto ih ljudi odabiru: tijekom vremena ti su psi i bili uzgajani za spomenute karakteristike, a u nekim je slučajevima to dovedeno i do ekstrema.
Selektivan uzgoj i stavljanje prioriteta na izgled, a ne na zdravlje dovelo je do vrsta koje su podložne kožnim problemima, čirevima na očima, problemima s disanjem te još brojnim drugim problemima. Stoga je Udruženje veterinara Velike Britanije pokrenulo kampanju nazvanu #breedtobreathe, kako bi upozorilo na sve te probleme, otkrivši kako je novo istraživanje 671 veterinara otkrilo da 75 posto vlasnika nije bilo svjesno zdravstvenih problema brahicefaličnih pasmina prije nego što su odabrali psa sa skraćenom, tupom njuškom. Također, veterinari su rekli da je samo 10 posto vlasnika moglo uočiti zdravstvene probleme povezane s takvim pasminama, a mnogi su mislili da su problem poput hrkanja “normalni” za takve pse.
Porast broja brahicefaličnih pasa
Mops Buldog Francuski buldog
Guardian graphic | Source: The Kennel Club
Istraživanje je pokazalo i kako 49 posto veterinara misli da je oglašavanje putem društvenih mreža jedan od razloga porasta vlasništva takvih pasmina, dok 43 posto kažu da je jedan od vodećih čimbenika to što poznate osobe imaju takve pse.
“Naši veterinari kažu da viđaju sve više i više pasa sa skraćenim njuškama, koji imaju probleme povezane s uzgojem”, rekao je John Fishwick, predsjednik BVA. “Jedan od uzročnika porasta kojem svjedočimo u posljednjih nekoliko godina je naklonost slavnih osoba takvim pasminama i njihovo korištenje u oglašavanju”, dodao je.
BVA je, među ostalima, kritizirala Lady Gagu, koja se često fotografira sa svojim buldozima, i YouTube zvijezda Zoella, čiji je mops u njezinim videospotovima. Veliki brendovi također su na meti kritika, pa je ta organizcija otkrila kako su Heinz, Costa i Halifax pristali na izbjegavanje korištenja vrsta sa skraćenim njuškama u marketinške svrhe.
BVA potiče ljude da šalju pisma brendovima i da ih mole da ne koriste takve pse u promotivnim materijalima. Cilj kampanje je i podizanje svijesti o mogućim zdravstvenim problemima brahicefaličnih pasmina te naglašavanje potrebe da veterinari, vlasnici, suci psećih natjecanja, uzgajivači, znanstvenici i ostali međusobno surađuju kako bi te vrste bile što zdravije.
“To su krasne vrste pasa, vrlo su druželjubivi i odlični su ljubimci”, rekao je Fishwick. “Problem je u tome što se mnogi zaista muče i željeli bismo da ljudi to shvate te ih potaknuti da jako dobro razmisle ili o drugoj vrsti, ili o zdravijoj verziji tih vrsta – koje imaju dužu njušku, ili čak možda o križanim vrstama.”
BVA upozorava da će, ako se ništa ne poduzme, broj kirurških zahvata na takvim životinjama znatno porasti.
Caroline Kisko, sekretarica kluba uzgajivača, potiče vlasnike da saznaju što više prije nego što kupe brahicefaličnu vrstu psa. Kaže: “Čim se dobije tržišni pogon, farme štenaca automatski pomisle: ‘Jooj, ovo ćemo sada uzgajati’.”
Međutim, dr. Rowena Packer s Kraljevskog veterinarskog fakulteta (RVC) kaže kako problem nije samo u novim vlasnicima, jer zaključci novog istraživanja na fakultetu kažu da više od 90 posto vlasnika mopsova, francuskih i engleskih buldoga žele tu istu pasminu i ubuduće. “Čini se da ovo neće biti samo golemi uspon potražnje koji će onda pasti samo tako.”Postoji i mogućnost da mnogi veterinari ne žele otvoreno govoriti o spomenutom problemu zbog straha da će vlasnici jednostavno odvesti svog psa negdje drugdje, pa bi tako izgubili klijentelu.
Dr. Rowena Packer se ne slaže: “Ne mislim da bi bilo koji veterinar krenuo u taj posao nadajući se da će dobivati plaću zbog muke pasa koji su uzgajani s urođenim problemima.”
Dr. Crina Dragu, veterinarka iz Londona, kaže da nije istina da baš svi brahicefalični psi imaju problema: “Vidite i one koji imaju normalan, zdrav život, a vidite i one koji su od rođenja kao da ih se guši jastukom.”
Dr. Rowena Packer kaže da bi potencijalni vlasnici trebali biti upoznati s time da brahicefalični psi i njihova njega i veterinarska skrb mogu biti jako skupi:”Mislim da trebaju biti svjesni i emotivnih i financijkih poteškoća koje ih mogu čekati, kao i njihove pse, tijekom oko pet do deset godina.”